MURIDov Blog

Preduvjet jezika i govora je komunikacija. Što je komunikacija? Komunikacija je proces prenošenja poruke, a razvija se od rođenja. Tek nakon što je dijete usvojilo osnove komunikacije, odnosno nakon što je shvatilo kako može utjecati na ponašanje druge osobe, stvoreni su preduvjeti za razvoj jezičnih i govornih vještina.

U prvoj godini života male bebe s okolinom najčešće komuniciraju nenamjerno: mršte se, plaču u trenutku nelagode, guguču, smiju se, a odrasli pokušavaju na temelju njihovog ponašanja i emocionalnih znakova tumačiti te znakove. Što su bolji u tumačenju znakova, komunikacija je uspješnija. U razdoblju između 9 mjeseci i godine dana bebe počinju shvaćati da mogu utjecati na ponašanje okoline i tad počinje namjerna komunikacija, a da još uvijek nije progovorena nijedna riječ. Komuniciraju za različit broj svrha- nešto zahtijevaju, mole, odbijaju, traže pažnju, a pritom komuniciraju različitim neverbalnim sredstvima- pogledom, pokazivanjem, izrazom lica, gestama, različitim vokalizacijama. Pojavom riječi, odnosno govora, broj neverbalnih sredstava se smanjuje i otprilike oko druge godine života dijete najčešće komunicira isključivo govorom, iako to naravno ne znači da neverbalna sredstva komunikacije nestaju.

Kada roditelji mogu biti zabrinuti zbog komunikacije? Prvo, ukoliko se dijete ne odaziva na vlastito ime. Naime, djeca već u dobi od 5 mjeseci mogu izdvojiti svoje ime od ostalih riječi u govoru. Znak za zabrinutost može biti i ukoliko dijete ne ostvaruje kontakt očima, odnosno ne komunicira pogledom. Ako dijete pokazuje teškoće sa združenom pažnjom (pojava da dijete dijeli svoju pažnju, slijedi pažnju drugoga i usmjerava tuđu pažnju) krajem prve godine života, roditeljima također može biti alarm. Roditelji se mogu zapitati i koristi li dijete gestu pokazivanja željenog predmeta prstićem– dovede li ih do željenog predmeta i prstićem pokazuje što želi (javlja se između 9 i 12 mjeseci)? Imaju li dojam da njihovo dijete ne razumije govor? Brblja li dijete„besmisleno“, ponavlja li naučene fraze ( od bliske osobe, iz reklama, crtića) bez namjere da komunicira s drugom osobom? Sve su to znakovi kod kojih bi trebalo potražiti pomoć stručnjaka. 

Kako roditelj može poticati razvoj komunikacije? Ovdje treba naglasiti ulogu svakodnevnih rutina i rituala koji su od neizmjerne važnosti u poticanju rane komunikacije- kroz rutine se javlja osjećaj uzajamnosti i roditelj najviše odgovara na potrebe djeteta tijekom ovih rituala. Morao bi uzvraćati djetetu- gugutati s njim, ponavljati za njim, biti izražajan u svojoj facijalnoj ekspresiji. Važno je da pokazuje i usmjerava djetetovu pažnju na druge ljude, igračke, životinje, predmete, da prati djetetov pogled i pokazivanje prstićem te da pritom imenuje ono što dijete pokazuje. Roditelj mora biti dobar model:svojom usmjerenošću uči dijete da bude usmjereno na njega, što je jedan od preduvjeta uspješne komunikacije. 

Dakle, nakon što je dijete usvojilo primjerene komunikacijske obrasce, stvoreni su preduvjeti za daljnji razvoj jezika i govora. Bez komunikacije nema ni primjerenih govorno- jezičnih vještina.

Anamarija Varga, mag.logoped.

Financijeri

Ministarstvo socijalne politike i mladih
Medimurska zupanija
Grad cakovec

Naš kontakt

Sjedište MURID-a
adresa:
J. Kozarca 1, Čakovec
telefon:

091/251-6044

OIB: 50023860456,
MB: 2747766,

DONACIJE
ŽIRO-RAČUN: 2360000-1102278063, ZaBa
IBAN: HR9423600001102278063

Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.